|
Srijeda, 30. lipnja 2010. |
|
|
Hrvatska stranka umirovljenika oštro osuđuje poruke ministra financija Ivana Šukera kako na jesen u državnoj blagajni neće biti novca za mirovine.
Mirovine su stečeno pravo umirovljenih radnika i ne mogu ovisiti o sposobnosti ili nesposobnosti ministra da napuni proračun. Stoga je ministar čim je u javnost procurila ovakva izjava, morao ponuditi ostavku, reći građanima da ne zna raditi svoj posao i savjetovati svojoj šefici, gospođi Jadranki Kosor da raspiše prijevremene izbore.
Unošenje panike među ionako osiromašenu i na sve načine ranjivu umirovljeničku populaciju izaziva nepotrebne traume, pa zato ovakvo „puštanje balona" smatramo ne samo politički, nego i ljudski nedostojnim ponašanjem.
Inače, ministar Šuker veoma dobro zna da su prihodi od doprinosa skoro dostatni za isplatu starosnih mirovina ostvarenih po osnovi rada, te da problem postoji s oko 200 tisuća povlaštenih mirovina koje se isplaćuju prema posebnim propisima i koje koštaju gotovo osam milijardi kuna godišnje.
A to su mirovine koje se isplaćuju temeljem zakona koje je donio Hrvatski sabor, i nisu utemeljene na doprinosima iz rada.
|
Srijeda, 30. lipnja 2010. |
|
Nagradit će se pak radnike koji odluče raditi i nakon granice za odlazak u mirovinu, pa bi onaj tko se umirovi sa 70 godina dobio 20 posto više nego sa 65 godina, piše Večernji list.
Žena koja u mirovinu ode sa 55 i muškarac koji ode u mirovinu sa 60 godina života nakon 1. siječnja 2011. godine primat će mirovinu 20,4 posto manju nego da su radili do zakonskog roka za umirovljenje od 60, odnosno 65 godina. Riječ je o povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja koji u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju predlažu stručnjaci iz HZMO-a i Ministarstva gospodarstva, a u posjedu je Večernjeg lista. Faktor umanjenja za prijevremenu starosnu mirovina sa 0,15 posto povećat će se na 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.
Nema više poštara
S druge strane, za isti postotak predlaže se nagrađivanje onih radnika koji požele raditi i nakon zakonske granice za umirovljenje. To znači da bi radnik koji u mirovinu odlazi sa 70 godina imao za petinu veću mirovinu od kolege koji je na istom radnom mjestu i s istom plaćom zaradio "klasičnu" starosnu mirovinu. I danas je moguće raditi nakon 60., odnosno 65. godine života, ali bez ikakvih beneficija. Osim dragovoljnog, stimuliranog produljenja radnoga vijeka, izmjene zakona predviđaju i povećanje zakonske granice umirovljenja za žene sa 60 na 65 godina. To se, ipak, neće dogoditi preko noći: od 2011. do 2020. godine svake će se godine granica za starosnu mirovinu žena povećavati za 6 mjeseci.
Od 1. siječnja iduće godine poštari više neće donositi gotovinu na kućni prag umirovljenika. Mirovina će se ubuduće isplaćivati na račun banke, a samo iznimno putem pošte. Logika zakonodavca je jasna: za isplatu mirovine na račun u banci država ne plaća postotak, a Pošta je za uslugu isplate mirovine godišnje naplaćivala više od 100 milijuna kuna.
Drugi stup na čekanju
Povećanje izdvajanja u II. stup, iako je bilo najavljeno, zasad nije pretočeno u zakonski prijedlog, ali se dogovor o tome - sukladno programu gospodarskog oporavka premijerke Jadranke Kosor - očekuje do Božića. Za taj potez država će morati napraviti prilično jaku financijsku konstrukciju: na godišnjoj razini u stupu generacijske solidarnosti (I. stup) nedostaje oko 17 milijardi kuna, što se nadomješta iz državne blagajne. Kad bi se izdvajanje za II. stup povećalo samo jedan posto, a da se ne povećava mirovinski doprinos iz plaće, rupa u isplati mirovina povećala bi se za milijardu. Izmjene zakona ne rješavaju problem proračunskih izdvajanja za isplatu mirovina. Taj se problem, kažu u Ministarstvu gospodarstva, može riješiti samo novim zapošljavanjem - uravnoteženjem omjera radnika i umirovljenika. Trenutačno, prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jednu mirovinu financijski pokriva tek 1,27 radnika.
Autor: Nikola Sever Šeni
|
|
Srijeda, 09. lipnja 2010. |
|
|
HSU PODUPIRE SINDIKALNI ZAHTJEV ZA REFERENDUMOM
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) kao politička predstavnica bivših i sadašnjih radnika u potpunosti podupire zahtjeve sindikata, smatrajući da je Vlada propustila obaviti svoj posao i sada socijalne partnere dovodi pred svršen čin.
Posao Vlade bi, međutim u ovom slučaju trebalo biti otvaranje dijaloga i provođenje tripartitnog partnerstva u koje se do jučer zaklinjala.
Prijedlog novog zakona o radu ide isključivo u korist kapitala. Posve je jasno da će to dovesti do otkazivanja velikog broja kolektivnih ugovora, te da će eventualni novi kolektivni ugovori proizvesti manju cijenu rada i manja prava radnika.
To, istodobno ugrožava i mirovinski sustav, stvarajući još veći broj umirovljenika, manje uplate doprinosa te dodatno pritišće porezni dio proračuna.
U konačnici - nedvojbeno je da se Vlada, umjesto pametne i stručne racionalizacije troškova, zbog neznanja, nestručnosti i panike da se održi na vlasti, odlučuje za smanjenje cijene rada, što je neprihvatljivo s pozicije održivosti socijalnog sustava.
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja će u znak potpore potpisati sindikalni zahtjev za referendumom.
|
Utorak, 08. lipnja 2010. |
|
|
 „Hrvatska javnost već je upoznata s namjerama HNS-a i HSU-a o suradnji, kontakti i razgovori vođeni su na raznim razinama obiju stranaka, a danas obavještavamo da smo otišli korak dalje i na razini najviših tijela obiju stranaka donijeli odluke o zajedničkom izlasku na izbore za Hrvatski sabor", rekao je na današnjoj konferenciji za medije predsjednik HNS-a Radimir Čačić. Čačić smatra da se radi o važnom iskoraku u hrvatskoj politici jer dvije snažne nacionalne stranke objavljuju suradnju i spremnost na zajednički izlazak na izbore.
„Drago nam je da upravo ova potencijalna koalicija prva u hrvatskoj oporbi izlazi s konkretnim namjerama o nastupu na sljedećim parlamentarnim izborima, za koje očekujemo da će se dogoditi što prije", istaknuo je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, dodavši da su dvije stranke nedavno na izborima za mjesne odbore u Rijeci testirale zajedničku snagu i osvojile više od 17 posto mandata, odnosno 31 vijećničko mjesto, što govori o četverostrukom rastu potpore HNS-u i HSU.
„Ta odluka ne zatvara prostor za očekivanu širu suradnju stranaka lijevog centra na predstojećim izborima, siguran sam da će ona biti poticaj upravo u tom smjeru", poručio je Čačić. Pojasnio je da prema isključivo matematičkim izračunima za HNS i HSU glasa više od 300 tisuća građana Hrvatske, što pretvoreno u mandate odgovara rasponu od najmanje 15, a moguće i više od 20 zastupničkih mjesta.
„Siguran sam da će upravo ti glasovi biti odlučujući u formiranju buduće kvalitetne hrvatske vlasti", poručio je Hrelja, koji je i pročitao Odluku Središnjeg odobora HSU-a vezanu uz potencijalnu koaliciju s HNS-om.
„Na temelju brojki, a ne lista želja, uvjereni smo da će upravo HSU i HNS odlučivati o hrvatskoj vlasti nakon izbora za Sabor.", zaključio je predsjednik HSU-a.
|
Utorak, 08. lipnja 2010. |
|
Na temelju odluke Glavnoga odbora Gradske organizacije HSU grada Zagreba, prihvaćene na sjednici 11. svibnja 2010., izabrana su radna tijela/odbori na razini Gradske organizacije čija je zadaća da prate događanja u Gradu, da budu na raspolaganju zastupnicima u Gradskoj skupštini, te da obavljaju pripreme za sljedeće izbore.
U ODBOR ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU, MARKETING, ORGANIZACIJU STRANKE I IZBORA, izabrani su:
Prof. Ljiljana Perišić - predsjednica
Dipl. iur. Željko Večerić, potpredsjednik
Dubravka Krpan Golubić, tajnica, te članovi: mr. sc. Kruno Kozina i prof. Nevenka Grošić.
ODBOR ZA ZAKONODAVNA PITANJA
Dipl. iur. Kažimir Varda - predsjednik
Dipl. iur. Vlado Zenko - potpredsjednik
Upr. pravnica Adela Jularić - tajnica i članovi: ing. Ante Kolobara i dipl. ing. Marijan Jasak
ODBOR ZA GOSPODARSTVO I FINANCIJE
Mr. sc. Grgo Jelinić - predsjednik
Dipl. ing. Davor Ivanišević - potpredsjednilk
Dipl. oec. Ana Dusper - tajnica i članovi: dipl. ing Joso Bičanić i Drago Lacković.
ODBOR ZA MIROVINSKI SUSTAV I SOCIJALNU POLITIKU (SKRB)
Dipl. iur Zdenka Ninić - predsjednica
Mr. sc. Jasminka Dlesk Božić - potpredsjednica
Nada Jakovina - tajnica
Dipl. ing. Dragan Šimunac, član i glasnogovornik Odbora, te Jagoda Milidrag-Šmid, članica
U ODBOR ZA ZDRAVSTVO predloženi su: dr. sc Spomenka Tomek-Roksandić (za predsjednicu), te Mirjana Rončević i dr. Dražen Borčić.
Predsjednica Gradske organizacije HSU-a Višnja Fortuna i dr. Spomenka Tomek Roksandić predložit će još dva člana Odbora, koji će biti konstituiran tijekom lipnja. |
|
